Uoči pisanih provjera iz hrvatskog jezika, tj. glasovnih promjena,

istražili smo što je teško s tim gradivom

(miješaju palatalizaciju i jotaciju) i kako se uči,

osobito stoga što nam je tema broja još uvijek nepromijenjena.

 

U sva tri osma razreda anketirali smo nekoliko učenika koji su nam spremni dali sljedeće odgovore na pitanje koja im je glasovna promjena najteža, a koja najlakša: za većinu nema glasovne promjene koja je najlakša ili promjena koja im je izrazito teška, već su im sve promjene podjednake, dok je manje učenika na to isto pitanje izjavilo da miješaju i teže pamte palatalizaciju i jotaciju. Očito su učenicima bolje sjele promjene koje smo naučili u 8. razredu – jednačenja po zvučnosti i mjestu tvorbe.

Na pitanje  Uz pomoć kojih sredstava i izvora učite glasovne promjene? dobili smo ujednačene odgovore. Naravno, znamo da 8 .a i 8. b imaju istu profesoricu (pogodite koju) pa doslovno uče iz istih izvora, a oni su nam oni odgovorili da su to  ppt prezentacije, a za utvrđivanje gradiva koristili su se digitalnim jezičnim vježbama koje priprema prof. Miloloža i radnom bilježnicom Govori hrvatski 8 (Bišćan – Dresto – Miloloža). Učenici 8. c na isto pitanje odgovorili su nam vrlo slično: također se koriste ppt prezentacijama za učenje novog gradiva te također rješavaju radnu bilježnicu u kojoj ima puno primjera za vježbu.

Dakle, sudeći po odgovorima, očekujemo da dobra ocjena iz ispita o glasovnim promjenama osmašima neće izostati. E, a ako izostane, onda nešto treba, dakako, PROMIJENITI u pristupu učenju. Eh, te promjene… 

Luka Matoc, 8. b, foto: (sm)