Od ove je šk. god. u škole diljem Hrvatske ušla kurikul(ar)na reforma
pod nazivom Škola za život. Ona, među ostalim, obuhvaća prve i pete
razrede osnovne škole te sedme razrede u STEM predmetima.
Budući da je to trenutno vrlo aktualna tema, odlučili smo
anketirati učenike sedmih razreda kako bismo saznali njihovo
mišljenje o Školi za život.
Pitanja su bila:
- Nabroji STEM predmete.
- Znaš li što je Škola za život? Ako da, objasni.
- Što se promijenilo u odnosu na prethodne godine školovanja u STEM predmetima? Objasni svoj odgovor?
U anketi su sudjelovala ukupno 32 učenika sedmih razreda, od kojih je jedan ostavio potpuno praznu anketu.
U prvom je pitanju, kao jedan od STEM predmeta, Matematiku navelo četvero učenika ili 13 %. Njih dvoje ili 6 % navelo je Informatiku, dok se za Biologiju odlučilo 14 učenika, odnosno 45 %. Kemiju je kao svoj odgovor napisalo 16 učenika, to jest 52 %, a Fiziku njih 17, točnije 55 %. Na to je pitanje također 11 učenika odgovorilo rečenicom “Ne znam.”, stavilo kosu crtu ili ostavilo prazan prostor za odgovor, što je ukupno 35 %. Zanimljivo, jedan je učenik (3 %), među ostalim, naveo i Geologiju iako ne postoji kao predmet u redovnoj nastavi.
Točan odgovor na ovo pitanje bili su Biologija, Kemija i Fizika, a tu je kombinaciju navelo 13 učenika ili 42 %.
Škola za život? Nešto što ništa nije promijenilo. / Kad mi čistimo umjesto čistačica!
Na pitanje “Znaš li što je škola za život?” odgovor “da” zaokružilo je 18 učenika, odnosno 58 %, dok je na njega niječno odgovorilo 13 učenika ili 42 %. Učenici koji su zaokružili “Da.” također su i objasnili svoj odgovor, a ovdje donosimo nekoliko njih: “To je reforma u obrazovanju.”, “Mislim da je to učenje na bolji i lakši način”, “Učimo za život”, “Nešto što nije ništa promijenilo.”, “To je škola koja nas uči odgovornosti.”, “Olakšavanje učenja djeci.”, “Kad mi čistimo umjesto čistačica.”.
Trebalo bi biti manje stresa! A uz ove promjene je zapravo sve više stresa!
Mislim da u ovoj školi nemamo mnogo uvjeta za školu za život.
Tako da ne primjećujem promjene., ali i Ocjenjivanje je drukčije,
testovi su drukčiji, ispitivanja su drukčija.
Na zadnje pitanje koje glasi “Što se promijenilo u odnosu na prethodne godine školovanja u STEM predmetima?” učenici su imali ponuđena tri odgovora. “Puno toga” zaokružilo je 12 učenika ili 39 %, za “Gotovo zanemarivo.” odlučilo se sedmero učenika odnosno 23 %, a za “Ništa.” 11 učenika što je ukupno 35%. Također, jedan je učenik (3 %) ostavio prazan odgovor napisavši “Ne znam što je to.”.
Učenici su također i objasnili svoj odgovor, iako neki nisu u potpunosti pročitali pitanje jer su naveli promjene koje nemaju veze s prethodnim školovanjem u STEM predmetima (što je u šestom razredu bila Priroda), kao što je primjerice odgovor “… mi moramo čistiti stol nakon jela”. Od ostalih primjera promjena također izdvajamo: “Ocjenjivanje je drukčije, testovi su drukčiji, ispitivanja su drukčija.”, “Predmeti su postali puno teži.”, “Gradivo je drukčije, više se samovrjednjuje.”, “Više radimo u grupama i s plakatima.”, “Nema više prosjeka i moramo samostalno raditi.”, “Ne vidim razliku između prije i poslije.”.
Isto se tako našlo i nekoliko opaska, primjerice: “Trebalo bi biti manje stresa! A uz ove promjene je zapravo sve više stresa.” i “Mislim da u ovoj školi nemamo mnogo uvjeta za školu za život. Tako da ne primjećujem promjene.”.
Maša Dobrić, 6.c, naslovna slika: potvrda MZO-a našoj voditeljici
