Brojni su razlozi za posjet Norveškoj i Švedskoj. Sjeverna

Europa dosta se razlikuje od nama dobro poznatog Sredozemlja,

bilo da je riječ o povijesti ili pak reljefnim i klimatskim prilikama.

To je prostor koji priča dosad neispričane priče o Vikinzima,

gospodarima mora, u ozračju prožetu brojnim legendama 

i vjerovanjima, pomorskim postignućima, tragedijama,

ali i znanstvenim dostignućima na svjetskoj razini. 

 

OSLO, NORVEŠKA

Norveška je zemlja koju je zbog reljefnih karakteristika i veličine nemoguće prostorno obuhvatiti samo jednim putovanjem. Svjesni toga odlučili smo  posjetiti glavni norveški grad Oslo u koji smo sletjeli nakon dva i pol sata vožnje avionom.Bilo je oko četiri sata poslijepodne, dovoljno rano da nakon smještaja u hotel obiđemo neke dijelove grada. Oslo je smješten u južnom dijelu države. Prvi tragovi naseljenosti datiraju iz 8. stoljeća. Oslo danas ima status najstarijega sjevernoeuropskog glavnog grada. Nazivaju ga još i glavnim gradom Vikinga. Na starim geografskim kartama navode se tri naziva grada, Oslo, Christiania te Kristiania. To su imena grada koja su se mijenjala kroz prošlost. Danas grad broji oko pola milijuna stanovnika. Oslo je izrazito miran grad, pitom i ugodan za svakog posjetitelja, jednostavan za orijentaciju. Srce grada predstavlja ulica Karla Johana. Karl Johan bio je kralj Norveške i Švedske u 19. stoljeću. Uz samu ulicu  smješteni su kraljevska palača, norveški parlament, sveučilište, nacionalno kazalište. Ulicu omeđuju robne kuće, trgovine i restorani. Povijesni muzej i nacionalna galerija  udaljeni su nekoliko minuta hoda od ulice čiji jedan diose služi za parade. U zimskim se mjesecima pretvara u klizalište u kojem uživaju i mladi i stari. Uz kraljevsku palaču nalazi se kip kralja Karla Johana na konju. Upravo on je zaslužan za izgradnju palače, a sam kip je podignut 1875. godine. Gradska palača je izgrađena od cigle. Ima dva krila i tri kata, a u unutrašnjosti se nalazi bogata kolekcija umjetničkih djela. Privesti dan kraju u ulici Karl Johan nije loš izbor. Već pomalo umorni od prethodnog puta i šetnje odlučili smo nešto pojesti, popiti i naravno uživati u vrevi ove ulice. Oslo je idealan grad za one koji uživaju u dobroj hrani. Svakako bih ovdje spomenuo brojne riblje specijalitete, ali i razne vrste sireva koje definitivno morate isprobati.  Grad obiluje i brojnim suvenirnicama u kojima će svatko pronaći nešto za sebe ili za svoje najbliže, bilo da je riječ o vestama sa norveškim uzorkom, figuricama trolova ili vikinškim brodićima. Primjetio sam da su ljudi prilično opušteni i raspoloženi.  Ono što nam je svakako išlo na ruku je bilo dugo trajanje dana. Činjenica je da su u Skandinaviji ljeti noći vrlo kratke pa mrak pada tek oko pola dvanaest navečer. To je naravno idealno za svakoga tko želi maksimalno uživati u svemu što grad pruža.

 

Parlament u Oslu.
Foto: Goran Milek

 

Činjenica da se razdanjuje već oko četiri sata ujutro zbunjuje svakoga, pa i vašeg putopisca koji je vrlo loše spavao često se budeći. Neka, Oslo nas čeka! Na redu je bila gradska vijećnica. Podignuta je 1950. godine. Sastoji se od dva tornja. Ističe se i najviši sat u Europi. Unutrašnjost vijećnice ispunjavaju šarene freske i murali. Dominiraju teme iz norveške povijesti i kulture, koje opisuju svakodnevni život i vikinšku mitologiju. Na vanjskoj strani vijećnice se ističe kip sv. Hallvarda, zaštitnika Osla. U gradskoj vjećnici dodjeljuje se Nobelova nagrada za mir. Kada se nađete na ovome mjestu ne možete, a da se ne zapitate koliki ponos čovjek mora osjećati kada mu se uruči Nobelova nagrada za mir. Doprinos čovječanstvu koji se ne može mjeriti nikakvim novcem. Nedaleko od vjećnice nalazi se utvrda Akershus. Smještena je na brdu iznad Oslo fjorda. Utvrdu je počeo graditi kralj Hakon V. 1299. godine. U 19. stoljeću utvrda prestaje imati samo obrambenu ulogu te postaje administrativni vojni centar. Danas je utvrda mjesto za koje se vezuju pojedine vladine funkcije, ali i povijesni muzej. U sklopu utvrde se izdvajaju Romeriksov toranj, Plavi toranj, Djevičanski toranj te podrumi koji su nekada služili kao tamnice. Moram spomenuti i velike obrambene zidine. Kompleks je otvoren za posjetitelje u pojedinim dijelovima dana. Budući da sam vijećnicu posjetio i drugi dan, i to u ranim jutarnjim satima, bio sam ondje posve sam. Uistinu je čudan osjećaj naći se posve sam na takvom jednom mjestu. U jednom trenutku osjećate koliko je vaš život prolazan u odnosu na sve što vas okružuje.

Oslo karakterizira poluotok s muzejima koje nezaobilazno morate posjetiti odlučite li svoje vrijeme podariti turističkom posjetu glavnom norveškom gradu. Prvi muzej koji smo mi posjetili bio je Fram. Riječ je o najboljem i najposjećenijem muzeju u Norveškoj u sklopu kojeg možete vidjeti polarni brod Fram kojim su se za svoje ekspedicije u polarne predjele koristili istraživači Fridtjof Nansen, Otto Sverdrup te Roald Amundsen. U muzeju se nalazi i ekspedicijska oprema, slike, biste, fotografije polarnih istraživača. Kada prođete kroz muzej počinjete uviđati koliko je hrabrosti i odricanja potrebno da bi se provele i, naravno, preživjele istraživačke ekspedicije.

 

Fram muzej. Pogađate zašto je ovakva oblika?
Foto: Goran Milek

 

Neposredno uz muzej Fram nalazi se i muzej Kon-Tiki. U sklopu muzeja nalaze se dvije splavi kojima se Thor Heyerdahl  koristio na svojim ekspedicijama. Pomoću splavi Kon-Tiki preplovio je Pacifik od Perua do Polinezije, a pomoću splavi Ra II Atlantik od Maroka do Barbadosa. Riječ je o prekrasnoj priči koja vam ukazuje na to da nikada ne posustajete i da se borite do kraja za ono u što vjerujete.

 

Legenda o Kon-Tikiju uvijek izaziva maštu, ali i ostavlja važnu poruku čovječanstvu.
Foto: Goran Milek

 

Ljubitelji vikinške povijesti moraju posjetiti Muzej vikinških brodova gdje se nalaze tri najbolje očuvana vikinška broda na svijetu iz 9. stoljeća. Glavne lokacije na kojima su pronađeni brodovi smještene su u Oslo fjordu. Brodovi su imali zadaću prevesti tijela i duše glavnih vođa u kraljevstvo mrtvih. Uz navedene brodove  ovdje se mogu vidjeti i vikinška kola te predmeti koje su Vikinzi svakodnevno koristili. Posjet Muzeju vraća vas u vikinško doba, barem mislima. Spoznajete da Vikinzi nisu bili samo barbari, kako ih vole obično prikazivati, već i umjetničke duše.

 

Stari skandinavski brodograditelji izazivaju poštovanje svojim djelima.
Foto: Goran Milek

 

Iako su navedeni muzeji fascinantni, za njihov obilazak je potrebno dosta vremena i energije. Volite li opuštanje u kupanju, možete poput nas uživati  u kupanju u Oslo fjordu. Obala fjorda gruba je i stjenovita, ali more je iznenađujuće toplo i ugodno za kupanje. Ondje još uvijek možete osjetiti nedirnutu prirodu, nešto što je danas uistinu prava rijetkost.

 

Ljubitelji moderne arhitekture trebaju zaći u četvrt Aker Brygge. Trgovine, restorani, poslovni uredi i brojne umjetničke skulpture samo su dio onoga što ovaj dio grada pruža posjetitelju. S ovoga mjesta se pruža prekrasan pogled na grad, gradsku vijećnicu i Akershus. Kada promatrate brodove u luci s ovoga mjesta i pri tom udišete morski zrak misli će vam nanovo odlutati u nekadašnja vremena. Vrijeme kada su Vikinzi isplovljavali s ovih obala. Kako su se osjećali u tom trenutku, što ih je nagnalo da otplove tako daleko, da ostave svoje domove? To su neka od pitanja koja su u tom trenutku sama navirala.

Želite li pak osjetiti planinu, šumu, svježi planinski zrak te se na neki način sjediniti s prirodom morate otići do Holmenkollena, poznatog sportskog centra.  Potrebno je nekih pola sata vožnje metroom da biste ostavili grad iza sebe. Ljubitelji sporta dobro znaju da se ovdje nalazi poznata skijaška skakaonica. Imate mogućnost penjati se na vrh skakaonice s koje se pruža prekrasan pogled na okolicu grada. Posjet Holmenkollenu daje vam uvid u prirodne ljepote Norveške, a ujedno pruža i svojevrsni odmor od gradske vreve.

Priznajem, nikada mi nije lako kada napuštam neki grad, ali svjestan sam da ću se ovamo zasigurno još vraćati, unatoč za naše prilike paprenim cijenama (Norvežani su, u odnosu na nas, bezobrazno bogati). Priča o Norveškoj još ni približno nije gotova. Naš sljedeći cilj bio je Stockholm.

 

STOCKHOLM, ŠVEDSKA

Putovanje od Osla do Stockholma Flix busom trajalo je punih sedam sati.  Put je vodio uz jezero Vanern te kroz gradove Karlstad i Örebro.Putnika kroz Norvešku i Švedsku mora iznenaditi vodeno i šumsko bogatstvo tih prostranstava.  Primjetio sam i veliki broj Šveđana koji putuju na ljetovanje sa svojim kamp-prikolicama. To bih uistinu naveo kao jednu od razlika između Šveđana i Norvežana. Uvjerio sam se da se Šveđani više kreću i putuju od Norvežana. I onda, prvi dojam: Stockholm je znatno veći i užurbaniji grad od Osla.

Grad svojim izgledom uistinu opravdava nadimak koji mu često daju, a to je Venecija Sjevera ili pak Ljepotica na Vodi. Sam grad sagrađen je na oko 20 otoka dok se sama povijesna jezgra nalazi na 5 otoka. Otoci su povezani mostovima i između njih teče nesmetana komunikacija. U geografskom pogledu možemo reći da se grad nalazi na kontaktu Baltičkog mora i jezera Malaren. Dokumenti govore da je Stockholm osnovan kao grad 1252. godine. Smatra se da ga je osnovao plemić Birger koji je imao važnu ulogu u političkom životu Švedske. Iako je grad prilično velik, sve važnije kulturnopovijesne znamenitosti mogu se obići šetnjom bez većeg napora. Osvojio me Gamla stan, jedan od brojnih otoka na kojem je smješten najstariji dio grada, on je povijesno srce grada. Poseban je osjećaj prošetati njegovim ulicama u večernjim satima. Popločene ulice, crkve, srednjovjekovne zgrade i palače vraćaju nas neodoljivo u period srednjega i novog vijeka. Idiličnoj atmosferi Gamla stana dodatan doprinos daju ulične lampe koje se počinju paliti s pojavom sumraka. Kada tome pridodamo dobro raspoloženje ljudi po brojnim kafićima i restoranima, opojni mirisi švedskih specijaliteta koji se šire ulicom te ljubaznost trgovaca, tada slika o Gamla stanu postaje potpuna.

 

Trg Stortorget, staro trgovačko središte srednjovjekovnog Stockholma, ali i mjesto pogubljenja stotinu švedskih plemića koja je naredio danski kralj Christian II. preuzevši vlast u Švedskoj.
Foto: Goran Milek

 

Gamla stan je zasigurno jedno od mjesta na koje se svaki pravi svjetski putnik poželi barem jedanput vratiti. Ovdje se nalazi trg Stortorget koji je u ranom srednjem vijeku bio mjesto okupljanja i trgovine. Trg se ističe lijepim kućama u različitim bojama, ali i bunarom. Poznat je u švedskoj povijesti i kao mjesto pogubljenja stotinu švedskih plemića u vrijeme kada je danski kralj Christian II. preuzeo vlast u Švedskoj. Na trgu se nalazi i zgrada burze u kojoj je smješten muzej Alfreda Nobela. Svakako vrijedi spomenuti i 700 godina staru katedralu koja za Švedsku ima veliko religijsko i nacionalno značenje. Na mjestu katedrale je u 13. stoljeću postojala mala seoska crkva. Nju je 1306. godine zamjenila bazilika svetog Nikolasa. U kasnijem periodu pridodan je 66 metara visok toranj sa 4 zvona. Možda najznačajnija znamenitost Gamla stana jest kraljevska palača. Kralj i kraljica imaju svoje urede u palači. Upravo na ovom mjestu primaju brojne dostojanstvenike te se ovdje odvijaju glavne ceremonije. Palača ima 608 soba koje su ukrašavali najbolji europski umjetnici i majstori. Izgrađena je u baroknom stilu.

 

Pogled na Gamla stan, staru štokholmsku gradsku jezgru.
Foto: Goran Milek

 

Od ostalih znamenitosti Gamla stana svakako vrijedi spomenuti Muzej kovanog novca, Finsku crkvu, Muzej kraljevske armije te Vitešku kuću, mjesto nekadašnjih viteških sastanaka. Nedaleko od Viteške kuće na susjednom otoku Riddarholmenu nalazi se crkva u kojoj su pokopani brojni  švedski kraljevi od Gustava II. Adolfa u 17. stoljeću do vladara današnjeg vremena. Na trgu ispred crkve nalazi se kip Birgera Jarla, utemeljitelja grada. S Riddarholmena se pruža lijep pogled na gradsku vijećnicu. Gradska je vijećnica na neki način simbol Stockholma. Izgrađena je 1923. godine, a ističe se tornjem visokim 106 metara na čijem se vrhu nalaze Tri krune, švedski simboli. Danas je vijećnica mjesto na kojem se održavaju proslave povodom dodjeljivanja Nobelove nagrade (jedino se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje u Oslu, sve ostale u Stockholmu).  S vrha tornja  pruža se nezaboravan pogled na grad, njegove otoke i crkve koje se zrcale u vodama jezera Malaren. Upravo s ovog mjesta polaze brodovi koji krstare jezerom Malaren.

 

Birka, staro vikinško uporište.
Foto: Goran Milek

 

Ukrcali smo se na jedan od brodova, a cilj nam je bila Birka, otok i staro vikinško uporište.Svi koji žele pobliže upoznati život Vikinga u prošlosti moraju posjetiti Birku. Riječ je o otoku koji je bio vrlo značajan kao mjesto trgovanja i života Vikinga. Na otoku se nalazi vikinško selo, čamci, domaće životinje, a možete naučiti mnogo i o svakodnevnim navikama ovih slavnih moreplovaca. Nakon obilaska sela odlučili smo se na kupanje u vodama jezera Malaren prije povratka u grad.

Ljubitelji starih brodova će u Stockholmu također doći na svoje. Muzej Vasa muzej je u kojem se čuva drveni brod iz 17. stoljeća koji je potonuo u Stockholmskoj luci na svom prvom putovanju 1628. godine. Brod je ukrašen brojnim ornamentima i figurama, a ističe se i brojnim topovima. Poseban je doživljaj stajati pored broda takve starosti i veličine kao što je Vasa. Moguće je da je sam brod bio žrtva kraljevskoga ega koji je želio najveličanstveniji brod na svijetu, no bez teneljita i stručnoga planiranja, funkcionalne izradbe i testiranja. Otuda je veća slava Vase na suhom nego Vase na moru.

 

Brod Vasa u Vasa muzeju.
Foto: preuzeto s http://underdreamskies.com/

 

Stockholm je grad koji se kao i Venecija ili Amsterdam mora doživjeti i iz drugog kuta, a to je kroz vožnju kanalima. Tek kada se vozite kanalima i uz otoke uviđate koliko su stanovnici ovoga grada vezani za more i vodu i koliko uživaju u navedenome.Svojevrsni odmor i relaksaciju također pruža i kraljevski vrt, jedno od najpopularnijih rekreacijskih mjesta u gradu. Kraljevski vrt bio je mjesto druženja i sastajanja stanovnika grada još u 15. stoljeću. Danas je to mjesto održavanja brojnih koncerata i festivala.

 

Ono što je interesantno posjetiteljima grada su svakako trg Gustava Adolfa, švedskog kralja, kraljevska opera, ministarstvo vanjskih poslova, kipovi koji prikazuju švedske kraljeve Karla XII i Karla XIII, fontana Molin te crkva svetog Jakoba. Zaljubljenicima u povijest Vikinga također se pruža mogućnost posjeta muzeju Historiska. Ovdje se nalazi više od 4000 predmeta iz vikinškog doba, od oružja, oruđa, čamaca ili nakita. Oni koji su pak fascinirani znanstvenim radom mogu posjetiti Koncertnu dvoranu. To je mjesto gdje se danas dodjeljuje Nobelova nagrada (osim one za mir koja se dodjeljuje u Oslu), ali i dom Švedskog filharmonijskog orkestra.

 

Kada me ljudi pitaju gdje mi je bilo ljepše, teško je odgovoriti. S jedne strane Norveška će vas očarati prirodnim ljepotama, a s druge strane imate Stockholm koji je bogat kulturnopovijesnim znamenitostima kao malo koji grad. Upravo te razlike privlače čovjeka da ih bolje upozna i ponese kući nove nezaboravne uspomene. A najljepše je stvarati ih s obitelji.

Goran Milek, prof., tekst i foto